U srcu Beča, kultna katedrala svetog Stjepana, također poznata kao Stephansdom, stoji kao svjedočanstvo stoljeća povijesti i arhitektonskog sjaja. Ovo gotičko remek-djelo, ukrašeno baroknim elementima i živopisnim raznobojnim popločanim krovom, poziva posjetitelje da urone u njegovu bogatu prošlost i interijere koji izazivaju strahopoštovanje. Bez obzira na to prolazite li u laganoj šetnji ili koristite podzemnu željeznicu ili autobus, pronaći katedralu sv. Stjepana je povjetarac. Njegov središnji položaj čini ga istaknutim orijentirom, uzdižući se iznad Stephansplatza i osvajajući svakog prolaznika svojim tornjem od 136 metara i prepoznatljivim krovom u boji. Krenimo na putovanje kroz ovaj kulturni dragulj, od njegovih srednjovjekovnih korijena do užurbane sadašnjosti.
Kulturni značaj i arhitektonska čuda
Katedrala svetog Stjepana matična je crkva Rimokatoličke nadbiskupije u Beču i bila je sjedište bečkog nadbiskupa, uključujući Christopha kardinala Schönborna, OP. Katedrala je rimokatolička crkva i metropolitanska je crkva nadbiskupije od 1723. godine.
Također je arhitektonsko remek-djelo koje odražava spoj romaničkog i gotičkog stila. Povijest katedrale karakterizira kombinacija gradnje, rekonstrukcije i proširenja tijekom stoljeća.
- Utjecaj romanike: Katedrala je utemeljena 1137., a izvorna je građevina dovršena 1160., s elementima romanike. Istočno pročelje, s dva romanička tornja poznata kao Heidentürme, odražava ovaj stil. Međutim, kasnoromaničko zdanje većim je dijelom stradalo u požaru 1258. godine, a ostalo je samo zapadno pročelje.
- Gotička rekonstrukcija: Gotička rekonstrukcija katedrale započela je 1304. i nastavila se do 1511. Vojvoda Rudolf IV. pokrenuo je gotičku preobrazbu 1359., što je dovelo do izgradnje gotičke lađe te južnog tornja i tornja, koji su bili dovršeni 1433. Gotički oblik katedrale, sa svojim kitnjastim stupovima i bogato obojenim krovom, svjedočanstvo je tog razdoblja rekonstrukcije.
Jedinstvena arhitektonska evolucija katedrale, od romaničkih početaka do gotičke transformacije, pridonijela je njezinom statusu simbola bečke kulturne i vjerske baštine. Mješavina ova dva različita stila oblikovala je katedralu u kultnu znamenitost kakva je danas.
Ugovor iz Mauterna
Ugovor iz Mauterna potpisan je 1137. godine između Leopolda IV., austrijskog markgrofa i biskupa Passaua. Glavna točka ugovora bila je prijenos crkve svetog Petra u Beču na biskupiju Passau. To je dovelo do izgradnje katedrale svetog Stjepana, koja je posvećena svetom Stjepanu 1147. godine. Katedrala je prvobitno izgrađena u romaničkom stilu, a kasnije je proširena i rekonstruirana do 1511. godine.
Katedrala je orijentirana prema izlasku sunca na dan svetog Stjepana, 26. prosinca, kako je to bilo u godini početka gradnje. Građena je od vapnenca i duga je 107 metara, široka 40 metara, a visoka na najvišoj točki 136 metara.
Katedrala je bila podvrgnuta raznim popravcima i restauratorskim projektima tijekom stoljeća, a nedavni projekti vraćaju neke dijelove zgrade u izvornu boju. Pročelje lađe i dio sjeverne strane otvoreni su za posjetitelje, osim mjesta predviđenog za novu župnu crkvu koja će s vremenom postati crkva sv. Stjepana.
Drugi križarski rat
Povijest katedrale svetog Stjepana u Beču usko je povezana s Drugim križarskim ratom. Djelomično izgrađena romanička crkva svečano je posvećena 1147. godine Svetom Stjepanu, jer su njemački plemići, uključujući biskupa Otta od Freisinga, trebali krenuti u Drugi križarski rat. Iako je prva građevina dovršena 1160., velika rekonstrukcija i proširenje trajali su do 1511. Katedrala svojim romaničko-gotičkim oblikom stoji na ruševinama dviju ranijih crkava i svjedoči mnogim važnim događajima habsburške i austrijske povijesti.
Drugi križarski rat, koji se vodio od 1147. do 1150., bio je drugi veliki križarski rat pokrenut iz Europe kao odgovor na pad grofovije Edessa 1144. Posveta katedrale svetog Stjepana svetom Stjepanu 1147. godine svjedoči o povijesnom kontekstu Drugog križarskog rata i značaju katedrale u vjerskom i kulturnom krajoliku Beča.
Opsada Beča i bitka za Beč
Tijekom opsade Beča 1529. i Bitke kod Beča 1683. Katedrala sv. Stjepana odigrala je značajnu ulogu. Katedrala, sa svojim istaknutim položajem u gradu, nije bila samo vjerski simbol, već i strateški i ikonični orijentir. Godine 1529., tijekom opsade Beča od strane Osmanskog Carstva, katedrala je pretrpjela štetu, a njena uloga kao obrambenog i okupljališta za branitelje grada bila je ključna. Slično, tijekom bitke kod Beča 1683., prisutnost i značaj u gradskom pejzažu učinili su je središnjom točkom obrane Beča od osmanskih snaga. Događaji i opsade i bitke imali su trajan utjecaj na katedralu, dodatno učvrstivši njenu povijesnu važnost u kontekstu habsburške i austrijske povijesti.
Uloga katedrale sv. Stjepana u habsburškoj i austrijskoj povijesti
Ukratko, katedrala svetog Stjepana bila je središnja figura habsburške i austrijske povijesti, služeći kao mjesto od političke, vjerske i kulturne važnosti te kao simbol bogate povijesne baštine Beča. Neki od ključnih događaja i uloga katedrale u habsburškoj i austrijskoj povijesti uključuju:
- Kneževa kripta i grobno mjesto: Kneževa kripta katedrale služila je kao najvažnija grobnica za vladare habsburških zemalja. Sadrži mauzolej biskupa, grobnice vojvode Rudolpha Utemeljitelja i drugih članova obitelji Habsburg, što ga čini značajnim mjestom za habsburšku povijest.
- Gotička pregradnja vojvode Rudolfa IV.: Vojvoda Rudolf IV., istaknuta habsburška ličnost, pokrenuo je gotičku pregradnju katedrale 1359. godine, kao dio svog političkog i dinastičkog programa. Ova opsežna rekonstrukcija značajno je oblikovala današnji oblik katedrale i njenu ulogu u arhitektonskom i povijesnom krajoliku Beča.
- Kulturni i vjerski značaj: Katedrala je bila svjedok mnogih važnih događaja u habsburškoj i austrijskoj povijesti i služila je kao mjesto ukopa za brojne Habsburgovce, uključujući cara Fridrika III. i druge članove obitelji Habsburg. Njegov raznobojni krov od crijepa postao je jedan od najprepoznatljivijih simbola grada, odražavajući njegov trajni kulturni i vjerski značaj.
Vojvoda Rudolf IV i Katedrala sv. Stjepana u Beču
Knez Rudolf IV., poznat i kao Rudolf Utemeljitelj, odigrao je značajnu ulogu u izgradnji i proširenju katedrale sv. Stjepana u Beču. Započeo je važnu fazu gradnje crkve sv. Stjepana, uzdižući je do statusa katedrale, zbog čega je dobio epitet ‘utemeljitelj’. Rudolf je proširio katedralu sv. Stjepana, a pod njegovom je vladavinom započela gradnja njezine gotičke lađe. Sadašnji romanički i gotički oblik katedrale uvelike je inicirao vojvoda Rudolf IV i stoji na ruševinama dviju ranijih crkava.
Utjecaj Drugog svjetskog rata
Katedrala svetog Stjepana u Beču pretrpjela je značajna oštećenja tijekom Drugog svjetskog rata, bombardiranjem, namjernim uništavanjem i oštećenjima od požara. Unatoč tim izazovima, katedrala je obnovljena i nastavlja stajati kao simbol bečke kulturne i vjerske baštine. Ključni događaji i utjecaji uključuju:
- Šteta od bombardiranja: Katedrala je stradala tijekom rata, padom bombe u dvorište Starog dvora 26. rujna 1940. teško je oštećen južni zid trijema sv. Stjepana i zidanje zapadnog dijela. prednja strana.
- Namjerno uništenje: Katedrala je spašena od namjernog uništenja od strane njemačkih snaga u povlačenju kada je kapetan Wehrmachta Gerhard Klinkicht ignorirao naredbe da uništi zgradu.
- Šteta od požara: U travnju 1945. civili su zapalili trgovine u povijesnom središtu Beča prosvjedujući protiv rata. Plamen od požara proširio se na krov katedrale, ostavljajući vrlo malo ostataka osim kamenih temelja.
- Rekonstrukcija: Katedrala je rekonstruirana pomoću dva preživjela tornja i ponovno je posvećena 1263. Veliki dijelovi katedrale obnovljeni su nakon oštećenja uzrokovanih tijekom Drugog svjetskog rata.
Unutarnje blago katedrale sv. Stjepana u Beču i ukopi
Unutar katedrale, gotički stupovi, oltari i kapele pripovijedaju priče o kršćanskim svecima. Glavni oltar, sagrađen 1640-ih, prikazuje kamenovanje sv. Stjepana. U katakombama se nalaze ostaci oko 10 000 osoba, uključujući značajne ličnosti poput austrijske kraljice Elizabete i skladatelja Antonija Vivaldija. Ikona Maria Pötsch, izvrstan prikaz svete Marije u bizantskom stilu, dodaje duhovnu dimenziju unutrašnjosti katedrale.
Veliki oltar Katedrale sv. Stjepana u Beču
Glavni oltar u katedrali svetog Stjepana u Beču istaknuto je i značajno obilježje crkve. Središnji je dio od 18 oltara katedrale i poznat je po prikazu kamenovanja sveca zaštitnika katedrale, svetog Stjepana, prvog kršćanskog mučenika. Glavni oltar gradili su od 1641. do 1647. Johann Jacob Pock, klesar, kipar i arhitekt, i njegov brat, slikar Tobias Pock, koji je naslikao oltarnu palu. Oltarna pala prikazuje mučeništvo sv. Stjepana ispred jeruzalemskih zidina, te je snažan i dramatičan prikaz ovog biblijskog događaja. Povijesni i umjetnički značaj Velikog oltara dodatno je naglašen njegovom povezanosti s dinastijom Habsburg i njegovom ulogom središnje točke vjerske pobožnosti i razmišljanja unutar katedrale.
Prikaz mučeničke smrti svetog Stjepana je uvjerljiv i vizualno upečatljiv prikaz ove značajne vjerske figure. Oltarna pala, koju su izradila braća Pock, prikazuje dramatičan i emocionalni intenzitet kamenovanja Svetog Stjepana i služi kao moćna žarišna točka za religioznu kontemplaciju i pobožnost unutar katedrale Svetog Stjepana. Povijesna i umjetnička važnost Velikog oltara naglašena je njegovom povezanosti s dinastijom Habsburg i njegovim položajem središnjeg dijela niza oltara katedrale, što ga čini ključnim elementom vjerske i kulturne baštine katedrale i grada Beča.
Oltar Wiener Neustädter
Oltar Wiener Neustädter jedan je od najvažnijih oltara u katedrali svetog Stjepana u Beču. Nastao je 1447. i smatra se pentaptihom, preklopnim oltarom s glavnim svetištem, dva pomična vanjska i dva pomična unutarnja krila. Oltar je izvorno kao dar dao car Svetog rimskog carstva Friedrich III cistercitskoj opatiji Viktring. Oltar se sastoji od dva triptiha, od kojih je gornji četiri puta viši od donjeg. Radnim danom ploče su zatvorene i prikazuju oslikanu scenu koja uključuje 72 sveca. Nedjeljom se otvaraju ploče s pozlaćenim drvenim figurama koje prikazuju događaje iz života Djevice Marije.
Oltar Wiener Neustädter nalazi se u sjevernoj lađi katedrale svetog Stjepana, a njegov povijesni značaj i zamršen dizajn čine ga popularnom atrakcijom za posjetitelje. Oltar je izvorno dan kao dar cistercitskoj opatiji Viktring, ali je kasnije prodan katedrali svetog Stjepana 1885. kada je samostan Wiener Neustadt zatvoren nakon spajanja s opatijom Heiligenkreuz. Zamršen dizajn i povijesni značaj oltara čine ga svjedočanstvom bogate kulturne i vjerske baštine Beča i Habsburgovaca.
Orgulje katedrale sv. Stjepana u Beču
Katedrala svetog Stjepana u Beču dom je veličanstvenih i povijesno značajnih orgulja. Nove orgulje katedrale, koje su obnovljene 2020. godine, monumentalni su instrument bogatog i snažnog zvuka. To je kombinacija dviju orgulja koje se mogu svirati sa središnje konzole s pet manuala i 185 zaustavljanja, što ih čini jednima od najimpresivnijih orgulja na svijetu. Nove orgulje svojim veličanstvenim zvukom mogu ispuniti čitavu unutrašnjost katedrale od 100.000 kubičnih metara, što je čini posebnom i posebnom. Iznimnoj tonskoj kvaliteti i raskoši doprinose cijevi orgulja, od kojih su neke duge i do 12 metara. Restauracija orgulja vratila im je nekadašnju slavu, omogućivši im da ponovno ispune katedralu svojom glazbom koja izaziva strahopoštovanje.
Povijest orgulja u katedrali sv. Stjepana priča je o postupnom razvoju i širenju. Suvremena verzija orgulja sastoji se od pet odvojenih orgulja u različitim tonskim stilovima, ukupno 17 774 cijevi, 223 registra i četiri zvona. Svaki dio orgulja izgrađivan je zasebno tijekom stoljeća, što je rezultiralo doista jedinstvenim glazbenim instrumentom bez premca. Glavne orgulje, sa svojim zadivljujućim kućištem izgrađenim 1733. godine, središnji su dio glazbenog ansambla katedrale, dok ostale orgulje, svaka sa svojim prepoznatljivim tonom, pridonose veličini i raznolikosti glazbene ponude katedrale. Mogućnost sviranja na svih pet orgulja pojedinačno ili kao jedan kombinirani instrument sa središnje konzole omogućuje gotovo beskonačnu raznolikost glazbenog izričaja, čineći orgulje u katedrali sv. Stjepana doista iznimnim i neusporedivim glazbenim blagom.
Kapistranski zbor
Kapistranski zbor, koji se nalazi uz ulaz u katakombu, značajna je značajka katedrale. Ovaj zbor, koji je izvorno bio glavna propovjedaonica unutar katedrale, sada je na otvorenom i služi kao dokaz bogate povijesti katedrale. Kapistranski zbor vezan je uz sv. Ivana Kapistrana, franjevačkog fratra i propovjednika, te mađarskog generala Ivana Hunyadija. Godine 1456. propovijedali su križarski rat kako bi zadržali muslimanske invazije na kršćansku Europu upravo s ove propovjedaonice. Barokni kip svetog Franje iz 18. stoljeća, koji se nalazi u blizini Kapistranskog zbora, prikazuje svetog Franju pod ekstravagantnim sjajem sunca kako gazi pretučenog Turčina. Ovaj je kip izvorno bio glavna propovjedaonica unutar katedrale dok ga nije zamijenio Niclaes Gerhaert van St. Omer.
Kapistranski zbor, sa svojim povijesnim značenjem i povezanošću s Ivanom Kapistranom i mađarskim generalom Ivanom Hunyadijem, dodaje još jedan sloj bogatoj tapiseri priča i događaja koji su oblikovali katedralu svetog Stjepana u Beču.
Grobnice, katakombe i kripte
Katedrala svetog Stjepana u Beču dom je nekoliko grobnica, katakombi i kripti koje odražavaju bogatu povijest katedrale. Katedrala je izgrađena na antičkom groblju, a kroz svoju je povijest ostala značajno grobno mjesto. Kapistranski zbor, koji se nalazi uz ulaz u katakombu, značajna je značajka katedrale. Ovaj zbor, koji je izvorno bio glavna propovjedaonica unutar katedrale, sada je na otvorenom i služi kao dokaz bogate povijesti katedrale.
Značajno obilježje katedrale su katakombe u kojima se nalaze ostaci oko 11.000 ljudi. Katakombe su podijeljene u nekoliko manjih kripti i katakombi i još uvijek su aktivno grobno mjesto. Kneževska kripta, koja čini najstariji dio od tri bečka grobna mjesta za Austriju počevši s nadvojvodom Rudolfom IV., također se nalazi u katakombama. Katakombe su otvorene za javnost u posebnim prilikama, a posjetitelji mogu vidjeti lijesove, urne i mnoštvo kostiju.
Značajne osobe, događaji i ukopi
Katedrala svetog Stjepana u Beču bila je mjesto mnogih značajnih ljudi, događaja i ukopa kroz svoju povijest. Katedrala je služila kao grobno mjesto za mnoge Habsburgovce, uključujući vojvodu Rudolpha IV, “utemeljitelja”, koji je položio kamen temeljac za gotičku rekonstrukciju katedrale 1359. . Car Friedrich III pokopan je u impresivnom mramornom sarkofagu, a princ Eugen Savojski svoje posljednje počivalište ima u privatnoj kapeli. Katakombe katedrale svetog Stjepana sadrže mauzolej biskupa, grobnice vojvode Rudolpha Utemeljitelja i drugih članova obitelji Habsburg.
Katedrala je također bila mjesto mnogih značajnih događaja, uključujući kraljevska vjenčanja, sprovode i druga slavlja. Značajni događaji uključuju sprovod austrijskog cara Franje Josipa I. 1916. i sprovod Zite od Bourbon-Parme, supruge Karla I., posljednjeg austrijskog cara, 1989. . Kapistranski zbor, koji se nalazi uz ulaz u katakombu, povezan je sa svetim Ivanom Kapistranom, franjevačkim fratrom i propovjednikom, i mađarskim generalom Johnom Hunyadijem, koji je s ove propovjedaonice propovijedao križarski rat za zadržavanje muslimanskih invazija na kršćansku Europu.
Ukratko, katedrala svetog Stjepana u Beču odigrala je značajnu ulogu u kulturnoj, vjerskoj i političkoj povijesti Austrije i Habsburgovaca. Njegovi značajni ljudi, događaji i ukopi pridonijeli su njegovom statusu simbola bogate povijesne baštine Beča.
Wolfgang Amadeus Mozart
Wolfgang Amadeus Mozart, poznati skladatelj i glazbenik, imao je značajnu vezu s katedralom svetog Stjepana u Beču. Neki ključni aspekti njegova odnosa s katedralom uključuju:
- Brak i krštenje: Mozart je vjenčao svoju suprugu Constanze Weber u katedrali Svetog Stjepana, a tamo su krštena i njihova djeca.
- Predstave: Mozart je nastupao na raznim mjestima u blizini katedrale sv. Stjepana, poput Jahn’sche Konzertsaal, koja se nalazila u blizini Café Frauenhuber.
- Misa zadušnica: Mozartova misa zadušnica (K. 626) izvedena je u katedrali sv. Stjepana, što je čini prikladnom počasti skladateljevoj ostavštini.
Mozartova veza s katedralom svetog Stjepana naglašava važnost katedrale u kulturnom i glazbenom krajoliku Beča, kao i njezino značenje u životima istaknutih povijesnih ličnosti.
Atrakcije i savjeti za posjetitelje katedrale sv. Stjepana u Beču
Za one koji žele istražiti dubine katedrale sv. Stjepana, atrakcije za koje se plaća ulaznica uključuju glavnu unutrašnjost, obilazak katakombi s vodičem te sjeverni i južni toranj. Dok pristup bez ulaznica pruža uvid u ljepotu katedrale, obilazak s vodičem otkriva njezine prave užitke. Praktični savjeti uključuju poštivanje atmosfere radne katedrale, uz kupnju ulaznica samo u gotovini.
Kako bi otključali potpuno iskustvo, posjetitelji mogu kupiti ulaznice za određene atrakcije ili se odlučiti za sveobuhvatni paket. Cijene variraju, a opcije online rezervacije pružaju pogodnost. Misa i crkvene službe dodaju duhovnu dimenziju, a katedrala ostaje otvorena tijekom cijele godine, nudeći utočište mira čak i usred užurbanog grada.
Započnite svoje Stephansdom iskustvo
Katedrala svetog Stjepana nije samo statični spomenik; to je živahno središte događanja i obilazaka. Božićni koncerti, vođene ture na engleskom jeziku i stalni priljev turista (preko milijun godišnje) potvrđuju njegovu trajnu popularnost. Politika otvorenih vrata katedrale poziva i lokalno stanovništvo i posjetitelje da sudjeluju u njezinom kulturnom bogatstvu. Uz turističku agenciju ICT travel ovo arhitektonsko čudo možete vidjeti izbliza. Nakon ugodne vožnje turističkim autobusom upisat ćete se među milijune posjetitelja koji ovu katedralu obilaze svake godine.
Dok planirate svoj posjet Beču, neka katedrala sv. Stjepana bude središnja točka vašeg plana putovanja. Uronite u njegovu povijest, divite se njegovim arhitektonskim čudima i otkrivajte duhovno i kulturno blago koje čuva. Stephansdom vas poziva ne samo da svjedočite povijesti, već da postanete dio nje, stvarajući uspomene koje će ostati dugo nakon što napustite njegove svete dvorane.